Štitna žlijezda je mala žlijezda u obliku leptira smještena u vratu koja igra ključnu ulogu u regulaciji različitih tjelesnih funkcija. Njegova funkcija uključuje kontrolu metabolizma, otkucaja srca i održavanje tjelesne temperature. Kada štitna žlijezda ne funkcioniše ispravno, to može dovesti do niza simptoma i zdravstvenih problema poznatih kao poremećaji štitnjače. Ovi poremećaji se mogu pojaviti iz raznih razloga, uključujući:
- Autoimuni poremećaji: Autoimune bolesti, poput Hashimotovog tiroiditisa i Gravesove bolesti, mogu uzrokovati poremećaje štitnjače. U ovim uslovima imuni sistem napada sopstvene ćelije štitnjače, što dovodi do smanjene ili povećane proizvodnje hormona štitnjače.
- Jod: Nedostatak joda ili prekomjeran unos joda ishranom može uticati na rad štitne žlijezde. Nedostatak joda može dovesti do gušavosti, dok prekomjeran unos može uzrokovati poremećaje poput Gravesove bolesti.
- Genetska predispozicija: Poremećaji štitnjače mogu imati genetsku osnovu. Ako članovi porodice imaju historiju problema sa štitnjačom, povećava se vjerovatnoća da će drugi članovi porodice razviti slične poremećaje.
- Stres: Stres može imati uticaj na funkcionisanje štitnjače. Dugotrajan stres može pogoršati ili potaknuti simptome već postojećih poremećaja štitnjače.
- Postporođajni ili postnatalni faktori: Kod nekih žena, nakon poroda, može se razviti privremena upala štitnjače (postporođajni tiroiditis) koja može uzrokovati privremene poremećaje u funkcionisanju štitnjače.
- Ostali faktori: Ostali potencijalni faktori uključuju izloženost određenim hemikalijama ili lijekovima, prekomjernu konzumaciju određene hrane (kao što je soja), ili čak terapiju zračenjem u predjelu vrata i glave.
Ovi razlozi mogu varirati i imati različite efekte na štitnu žlijezdu, a njihov uticaj može biti različit za svaku osobu.
Šta je štitnjača?
Postoji nekoliko vrsta poremećaja štitnjače, uključujući hipertireozu, hipotireozu, čvorove štitnjače i rak štitnjače. Hipertireoza javlja se kada štitnjača proizvodi previše hormona, dok se hipotireoza javlja kada žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona. Čvorovi na štitnjači su abnormalne izrasline koje se razvijaju unutar štitnjače, a rak štitnjače je relativno rijedak, ali potencijalno ozbiljan oblik raka koji se može razviti u štitnjači.
Poremećaji štitnjače mogu pogoditi pojedince bilo koje dobi ili spola, ali su češći kod žena i imaju tendenciju povećanja učestalosti s godinama. Ovi poremećaji mogu imati značajan uticaj na cjelokupno zdravlje i kvalitetu života osobe, zato je bitno prepoznati simptome štitnjače i potražiti liječničku pomoć ako se pojave. Liječenje štitnjače razlikuje se ovisno o specifičnom poremećaju, ali može uključivati lijekove, operaciju ili terapiju zračenjem.
Šta radi štitnjača?
Štitnjača igra ključnu ulogu u regulaciji raznih tjelesnih funkcija tako što proizvodi i izlučuje dva hormona, tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Ovi hormoni su uključeni u kontrolu tjelesnog metabolizma, što je proces kojim tijelo pretvara hranu u energiju.
Kada su nivoi hormona štitnjače normalne, pomažu u regulaciji tjelesne temperature, otkucaja srca i metabolizma. Oni također pomažu u rastu i razvoju tjelesnih organa i tkiva, uključujući mozak i nervni sistem.
Ako štitnjača proizvodi previše hormona (hipertireoza), to može dovesti do simptoma štitnjače kao što su gubitak težine, ubrzan rad srca, tjeskoba i drhtanje. S druge strane, ako žlijezda proizvodi premalo hormona (hipotireoza), to može dovesti do simptoma štitnjače kao što su debljanje, umor, netolerancija na hladnoću i depresija.
Štitnjaču kontroliše hipofiza, mala žlijezda smještena u dnu mozga koja proizvodi hormon koji stimuliše štitnjaču (TSH). TSH signalizira štitnjači da proizvodi i oslobađa hormone štitnjače, pomažući u održavanju ravnoteže hormona u tijelu.
Svaki poremećaj štitnjače može dovesti do raznih simptoma i zdravstvenih problema sa štitnjačom, zbog čega je neophodno potražiti liječničku pomoć ako sumnjate da imate poremećaj štitnjače.
Tko je sve pogođen bolešću štitnjače?
Poremećaji štitnjače mogu uticati na pojedince bilo koje dobi i spola, ali neke grupe su pod većim rizikom od drugih. Žene imaju veću vjerovatnoću od muškaraca da razviju poremećaje štitne žlijezde, a procjene pokazuju da su žene i do osam puta češće oboljele.
Poremećaji štitnjače također mogu uticati na ljude svih starosnih dobi, iako su neke vrste poremećaja štitnjače češće u određenim starosnim grupama. Na primjer, hipertireoza, koju karakteriše preaktivna štitna žlijezda, češća je kod osoba mlađih od 50 godina, dok je hipotireoza, koju karakteriše neaktivna štitnjača, češća kod osoba starijih od 60 godina.
Ljudi sa porodičnom historijom poremećaja štitnjače takođe su pod većim rizikom od razvoja problema sa štitnom žlijezdom. Određene vrste poremećaja štitne žlijezde, kao što su Gravesova bolest i Hashimotov tiroiditis, imaju genetsku komponentu i obično se javljaju u porodicama.
Osim toga, neki faktori načina života i vanjskih faktora mogu povećati rizik od razvoja poremećaja štitnjače. Na primjer, izlaganje zračenju, određenim hemikalijama i nedostatak joda mogu oslabiti funkciju štitnjače i povećati rizik od razvoja poremećaja štitnjače.
Općenito, iako poremećaji štitne žlijezde mogu uticati na svakoga, određene grupe, uključujući žene, starije odrasle osobe i one s porodičnom historijom bolesti štitnjače, su u većem riziku. Neophodno je biti svjestan znakova i simptoma poremećaja štitnjače i potražiti liječničku pomoć ako sumnjate da imate problem sa štitnom žlijezdom.
Kako štitnjača utiče na tijelo?
Štitnjača proizvodi hormone koji imaju ključnu ulogu u regulaciji raznih tjelesnih funkcija. Kada štitnjača ne radi ispravno, to može dovesti do niza simptoma štitnjače i zdravstvenih problema.
Poremećaji štitnjače mogu uticati na različite dijelove tijela na različite načine. Neki od uobičajenih načina na koje poremećaji štitnjače mogu uticati na tijelo uključuju:
- Metabolizam: Hormoni štitnjače regulišu brzinu metabolizma. Povećani nivoi ovih hormona povećavaju metabolizam, što može rezultirati većom potrošnjom kalorija i bržim energetskim metabolizmom.
- Srce: Hormoni štitnjače igraju ključnu ulogu u regulaciji rada srca, uključujući otkucaje srca i ritam. Kada štitnjača proizvodi previše hormona (hipertireoza), to može dovesti do ubrzanog rada srca, lupanja srca i aritmije. S vremenom to može dovesti do komplikacija kao što je zatajenje srca. S druge strane, kada štitnjača proizvodi premalo hormona (hipotireoza), to može dovesti do usporenog rada srca i povećanog rizika od razvoja srčanih bolesti.
- Mozak i nervni sistem: Hormoni štitnjače neophodni su za razvoj i funkciju mozga i nervnog sistema. Kada štitnjača proizvodi premalo hormona (hipotireoza), to može dovesti do simptoma štitnjače kao što su kognitivno oštećenje, depresija i anksioznost.
- Mišići i zglobovi: Hormoni štitnjače također su uključeni u razvoj i funkciju mišića i zglobova. Kada štitnjača proizvodi premalo hormona (hipotireoza), to može dovesti do simptoma štitnjače kao što su slabost mišića, ukočenost i bolovi u zglobovima.
- Koža i kosa: Hormoni štitnjače također igraju ulogu u održavanju zdrave kože i kose. Kada štitnjača proizvodi premalo hormona (hipotireoza), to može dovesti do suhe kože, lomljivih noktiju i gubitka kose.
Ovi efekti štitne žlijezde na organizam ključni su za održavanje ravnoteže i zdravlja organizma. Svaka disfunkcija ili poremećaj u radu štitne žlijezde može imati značajan uticaj na različite tjelesne funkcije i zdravstvena stanja.
Koji su glavni simptomi štitnjače?
Evo nekih od glavnih simptoma poremećaja štitnjače:
- Promjene težine: Neobjašnjivi gubitak ili povećanje tjelesne težine, bez obzira na promjene u ishrani ili nivou aktivnosti, može biti simptom problema sa štitnom žlijezdom.
- Umor: Osjećaj umora ili iscrpljenosti, čak i nakon dovoljno sna, može biti znak poremećaja rada štitnjače.
- Promjene raspoloženja: Poremećaji štitnjače mogu uzrokovati promjene raspoloženja, tjeskobu, razdražljivost i depresiju.
- Promjene u otkucajima srca: Poremećaji štitnjače mogu uzrokovati ubrzan ili nepravilan rad srca.
- Promjene u tjelesnoj temperaturi: Hipotireoza može uzrokovati osjećaj hladnoće, dok hipertireoza može uzrokovati osjećaj vrućine i pretjerano znojenje.
- Promjene u pokretima crijeva: Poremećaji štitnjače mogu uzrokovati zatvor ili dijareju.
- Slabost mišića: Poremećaji štitnjače mogu uzrokovati slabost mišića, posebno u rukama i nogama.
- Promjene u menstrualnom ciklusu: Žene s poremećajima štitnjače mogu imati neredovne menstruacije ili teško krvarenje.
- Promjene na koži i kosi: Poremećaji štitnjače mogu uzrokovati suhu kožu, gubitak kose i lomljive nokte.
- Otok na vratu: Povećanje štitnjače može uzrokovati vidljivu kvržicu ili oteklinu na području vrata.
Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma štitnjače, važno je posjetiti liječnika radi procjene. Ovi simptomi mogu ukazivati na poremećaj štitnjače ili neko drugo temeljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje.
Savjeti za zdravu štitnjaču
Evo nekoliko savjeta za održavanje zdrave štitnjače:
- Jedite uravnoteženu prehranu: Konzumacija uravnotežene prehrane koja je bogata hranjivim tvarima kao što su jod, selen i cink može pomoći u podržavanju funkcije štitnjače. Namirnice poput plodova mora, mliječnih proizvoda, jaja, orašastih plodova i cjelovitih žitarica dobar su izvor ovih nutrijenata.
- Izbjegavajte prekomjeran unos goitrogena: Goitrogeni su spojevi koji se nalaze u određenim namirnicama, kao što je povrće iz roda krstaša kao što su brokula i kelj, koji mogu ometati funkciju štitnjače ako se konzumiraju u prevelikim količinama. Iako je općenito bezbjedno jesti ovu hranu u umjerenim količinama, prekomjerni unos može biti problematičan za neke ljude s poremećajima štitnjače.
- Upravljajte stresom: Hronični stres može uticati na rad štitnjače i pogoršati simptome poremećaja štitnjače. Uključivanje u aktivnosti koje smanjuju stres poput meditacije, joge ili vježbi dubokog disanja mogu pomoći u održavanju zdravlja štitnjače.
- Spavajte dovoljno: San je ključan za cjelokupno zdravlje, a studije su pokazale da nedovoljno sna može negativno uticati na funkciju štitnjače. Prosječna odrasla osoba treba da spava između 7 i 9 sati svake noći kako bi održavala dobro zdravlje.
- Redovno vježbajte: Dokazano je da redovna tjelovježba podupire funkciju štitnjače i može pomoći u smanjenju rizika od razvoja poremećaja štitnjače. Preporučuje se da odrasle osobe vježbaju najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti svake nedjelje, što se može postići vežbanjem 30 minuta dnevno, pet dana u nedelji.
- Provjerite svoje razine joda: Jod je ključni nutrijent za rad štitnjače, a nedostatak joda čest je uzrok poremećaja štitnjače. Ako ste zabrinuti zbog razine joda, razgovarajte sa svojim liječnikom o testiranju.
- Uzimajte lijekove kako je propisano: Ako vam je dijagnosticiran poremećaj rada štitnjače i uzimate lijekove za kontrolu simptoma štitnjače, obavezno uzimajte lijekove onako kako vam je propisao liječnik. Preskakanje doza ili mijenjanje doze bez liječničkog savjetovanja može biti štetno za zdravlje vaše štitnjače.
Unesite dovoljno željeza u svoju prehranu
Unos dovoljne količine željeza u prehrani važan je za zdravlje štitnjače. Željezo je esencijalni nutrijent koji je potreban za proizvodnju hormona štitnjače. Ako tijelo ne dobije dovoljno željeza, možda neće moći proizvesti dovoljno hormona štitnjače, što dovodi do hipotireoze.
Dobri izvori željeza uključuju nemasno meso, perad, ribu, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i lisnato zeleno povrće. Važno je kombinovati ovu hranu s hranom bogatom vitaminom C, poput citrusa ili paprike, jer vitamin C može poboljšati apsorpciju željeza u tijelu.
Također je važno napomenuti da prekomjerni unos željeza može biti štetan za zdravlje štitnjače, stoga je važno željezo konzumirati umjereno i razgovarati sa svojim liječnikom ako ste zabrinuti oko razine željeza.
Osim željeza, drugi hranjivi sastojci poput selena, cinka i bakra također su važni za rad štitnjače. Konzumiranje uravnotežene prehrane koja je bogata raznovrsnom cjelovitom hranom bogatom hranjivim tvarima može vam pomoći osigurati unos svih bitnih nutrijenata koji su vam potrebni za optimalno zdravlje štitnjače.
Razmislite o suplementu selena
Selen je važan mineral koji je potreban za proizvodnju hormona štitnjače i metabolizam. Studije su pokazale da dodatak selena može poboljšati funkciju štitnjače i može biti koristan za osobe s poremećajima štitnjače, osobito one s autoimunim tireoiditisom.
Međutim, važno je napomenuti da pretjerani unos selena također može biti štetan, stoga je važno razgovarati sa svojim liječnikom prije nego počnete uzimati dodatak selena. Oni mogu pomoći u određivanju je li potreban dodatak selena i koja bi doza bila prikladna za vas.
Osim toga, uvijek je najbolje dobiti hranjive tvari iz cjelovite hrane kad god je to moguće. Dobri prehrambeni izvori selena uključuju brazilske orahe, plodove mora i integralne žitarice.
Također je važno napomenuti da iako selen može biti koristan za neke osobe s poremećajima štitnjače, on nije zamjena za liječenje. Ako imate poremećaj štitnjače, važno je blisko sarađivati sa svojim liječnikom kako biste odredili najbolji način liječenja za vaše individualne potrebe.