Dijabetes – značenje, simptomi i uzroci

Dijabetes je hronično zdravstveno stanje koje karakteriše povišeni nivo šećera (glukoze) u krvi. Uzrokuje ga nedostatak ili potpuni nedostatak inzulina, hormona koji proizvodi gušterača i koji reguliše razinu glukoze u krvi. Dijabetes može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući srčane bolesti, sljepoću, zatajenje bubrega i amputacije ako se ne liječi pravilno. Rana dijagnoza i pravilno liječenje dijabetesa ključni su za kontrolu simptoma dijabetesa i prevenciju komplikacija.

Šta je dijabetes?

Dijabetes je hronično zdravstveno stanje koje utiče na način na koji tijelo obrađuje glukozu, glavni izvor energije za tjelesne ćelije. Glukoza se transportuje kroz krvotok do ćelija gde se koristi za energiju. Hormon insulin, koji proizvodi pankreas, reguliše nivo glukoze u krvi. Kod osoba sa dijabetesom postoji nedostatak ili potpuni nedostatak inzulina, što rezultira povišenim nivoom glukoze u krvi. Postoje dvije glavne vrste dijabetesa: tip 1, kod kojeg tijelo ne proizvodi inzulin, i tip 2, kod kojeg tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi efikasno. Dijabetes može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija ako se ne liječi pravilno, uključujući bolesti srca, sljepoću, zatajenje bubrega i amputacije.

Učestalost dijabetesa je u porastu na globalnoj razini, ponajviše zbog sve veće prevalencije pretilosti i tjelesne neaktivnosti. Uprkos velikoj rasprostranjenosti, dijabetes se može efikasno kontrolisati pravilnim upravljanjem dijabetesom i promjenom načina života.

Koji su glavni simptomi dijabetesa?

Simptomi dijabetesa mogu varirati ovisno o vrsti dijabetesa i ozbiljnosti stanja, ali neki uobičajeni simptomi dijabetesa uključuju:

• Pojačana žeđ: Osobe s dijabetesom često osjećaju pretjeranu žeđ jer njihova tijela pokušavaju ukloniti višak glukoze iz krvi.
• Povećana glad: Budući da tijelo nije u stanju da efikasno koristi glukozu za energiju, osobe s dijabetesom mogu osjećati glad čak i nakon jela.
• Učestalo mokrenje: Višak glukoze u krvi može uzrokovati pojačan rad bubrega, što dovodi do češćeg mokrenja.
• Neobjašnjivi gubitak težine: Uprkos povećanju gladi, osobe s dijabetesom mogu smršati jer njihova tijela nisu u stanju da efikasno koriste glukozu za energiju.
• Umor: Budući da tijelo nije u stanju da koristi glukozu za energiju, osobe s dijabetesom mogu se osjećati umorno i usporeno.
• Zamagljen vid: Visoki nivoi glukoze u krvi mogu uzrokovati izvlačenje tekućine iz očnog sočiva, što dovodi do zamagljenog vida.
• Posjekotine i modrice koje se sporo zacjeljuju: Visoki šećer u krvi može uticati na protok krvi i sposobnost tijela da se izliječi.
• Utrnulost ili trnci u rukama i stopalima: Ovo može biti znak oštećenja živaca uzrokovanih visokim nivoom šećera u krvi tokom vremena.
  

Važno je napomenuti da ovi simptomi šećera mogu biti uzrokovani i drugim stanjima, pa je važno posjetiti liječnika radi pravilne dijagnoze. Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma šećera , važno je da se pregledate na dijabetes. Rana dijagnoza i pravilno liječenje mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene komplikacije.

Šta uzrokuje dijabetes?

Tačan uzrok dijabetesa još uvijek nije u potpunosti shvaćen, ali postoji nekoliko faktora za koje se zna da igraju ulogu u njegovom razvoju. To uključuje:

• Genetika: Određene genetske varijacije mogu učiniti ljude podložnijima razvoju dijabetesa.
• Poremećaj lučenja insulina: Kod osoba sa dijabetesom tipa 1, imunološki sistem napada i uništava ćelije u pankreasu koje proizvode insulin, što dovodi do potpunog nedostatka insulina. Kod osoba sa dijabetesom tipa 2, gušterača možda neće proizvoditi dovoljno inzulina ili tijelo možda neće efikasno koristiti inzulin.
• Gojaznost: Višak tjelesne masti, posebno oko struka, može otežati tijelu da efikasno koristi insulin, što dovodi do razvoja dijabetesa tipa 2.
• Tjelesna neaktivnost: Sjedilački način života može dovesti do inzulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tipa 2.
• Nezdrava ishrana: Ishrana bogata kalorijama, mastima i šećerom može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
• Starost: Rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 raste s godinama.

Važno je napomenuti da mogu postojati i drugi faktori koji doprinose razvoju dijabetesa i da više faktora može djelovati na složene načine kako bi povećalo rizik za osobu. Međutim, mnogi faktori rizika za dijabetes mogu se kontrolisati ili modificirati promjenama načina života, kao što je održavanje zdrave prehrane i redovita fizička aktivnost.

Simptomi dijabetesa kod žena u odnosu na muškarce

Simptomi dijabetesa su slični kod muškaraca i žena. Oba spola mogu osjetiti pojačanu žeđ i glad, učestalo mokrenje, neobjašnjivi gubitak težine, umor i zamagljen vid. Međutim, neka istraživanja sugerišu da žene s dijabetesom također mogu imati određene jedinstvene simptome dijabetesa uključujući:

• Gljivične infekcije: Visok nivo šećera u krvi može stvoriti okruženje u kojem gljivice mogu napredovati, što dovodi do čestih gljivičnih infekcija.
• Sindrom policističnih jajnika (PCOS): Žene sa PCOS-om, hormonskim poremećajem koji pogađa jajnike, imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
• Gestacijski dijabetes: Neke žene mogu razviti gestacijski dijabetes tokom trudnoće, što može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.

Simptomi dijabetesa kod djece

Simptomi dijabetesa mogu biti slični i kod djece i kod odraslih, ali neki simptomi mogu biti izraženiji u jednoj ili drugoj skupini. Na primjer, neki uobičajeni simptomi dijabetesa u djece uključuju:

1. Pojačana žeđ i glad: Djeca s dijabetesom mogu piti i jesti više nego inače, ali i dalje gube na težini.
2. Učestalo mokrenje: Djeca s dijabetesom možda će morati češće koristiti zahod, osobito noću.
3. Umor: Djeca s dijabetesom mogu se osjećati umorno i imati problema s pažnjom u školi.
4. Zamagljen vid: Visoka razina šećera u krvi može uticati na vid i uzrokovati mutan vid kod djece.
5. Posjekotine i modrice koje sporo zacjeljuju: Djeca s dijabetesom mogu imati problema sa zacjeljivanjem ozljeda.

Simptomi dijabetesa po dijelovima tijela

Dijabetes može zahvatiti različite dijelove tijela, što dovodi do ranog niza simptoma dijabetesa. Neki uobičajeni simptomi dijabetesa po dijelovima tijela su:

1. Usta: suha usta, česte infekcije desni ili kože i gorak okus u ustima.
2. Oči: zamagljen vid, problemi s raspoznavanjem boja i fluktuirajući vid.
3. Stopala: utrnulost, trnci ili osjećaj žarenja u stopalima, posjekotine ili modrice koje sporo zacjeljuju i česte infekcije u stopalima.
4. Koža: svrbež kože, posjekotine ili modrice koje sporo zacjeljuju i česte infekcije kože.
5. Živci: utrnulost, trnci ili osjećaj žarenja u rukama ili nogama, kao i probavni problemi i urinarna inkontinencija, mogu biti simptomi dijabetičke neuropatije.
6. Srce i krvne žile: bol u prsima, srčani udar i moždani udar mogu biti simptomi dijabetičke kardiomiopatije.
7. Bubrezi: pojačano mokrenje, oticanje nogu ili gležnjeva i visoki krvni pritisak mogu biti simptomi dijabetičke nefropatije.
8. Gastrointestinalni trakt: mučnina, povraćanje i proljev mogu biti simptomi dijabetičke gastropareze.

Tko bi se trebao testirati na dijabetes?

Postoji nekoliko grupa ljudi kojima se preporučuje da se testiraju na dijabetes, čak i prije nego što se pojave znaci dijabetesa. To uključuje:

• Ljudi stariji od 45 godina: Rizik od razvoja dijabetesa raste s godinama, pa se preporučuje testiranje svake 3 godine počevši od 45. godine.
• Ljudi koji imaju prekomjernu težinu ili gojaznost: Ljudi koji imaju višak kilograma, posebno oko struka, imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i treba ih testirati.
• Osobe sa porodičnom historijom dijabetesa: Ako neko blizak vama, kao što je roditelj ili brat ili sestra, ima dijabetes, rizik od razvoja bolesti je povećan i trebalo bi da se testirate.
• Žene koje su imale gestacijski dijabetes: Žene koje su imale gestacijski dijabetes tokom trudnoće imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu i treba ih testirati.
• Osobe sa historijom srčanih bolesti: Osobe sa historijom srčanih bolesti imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i treba ih testirati.
• Ljudi sa visokim krvnim pritiskom: Visok krvni pritisak je faktor rizika za dijabetes tipa 1 i tipa 2 i treba ga testirati na dijabetes.
• Žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS): Žene sa PCOS imaju veći rizik od razvoja dijabetesa i treba ih testirati.

Kolika bi trebala biti moja razina glukoze u krvi?

Idealna razina glukoze u krvi ovisi o nekoliko uzročnika, uključujući doba dana, vrstu pretrage i zdravstveno stanje pojedinca. Općenito, sljedeće razine glukoze u krvi smatraju se normalnim:

1. Šećer u krvi natašte (nakon 8-satnog posta): 70 do 99 mg/dL
2. Slučajni šećer u krvi: 70 do 149 mg/dL
3. Hemoglobin A1C (prosječni šećer u krvi u posljednja 2 do 3 mjeseca): manje od 5,7%
4. Prije obroka: 70 do 130 mg/dL
5. 1 do 2 sata nakon obroka: manje od 180 mg/dL

Važno je napomenuti da ti rasponi mogu neznatno varirati ovisno o laboratoriju koji izvodi test i korištenoj metodi. Također je važno razgovarati sa svojim liječnikom o tome koji bi trebali biti vaši specifični ciljevi glukoze u krvi, jer se mogu razlikovati ovisno o vašem individualnom zdravstvenom statusu i planu liječenja. Osim toga, važno je redovno pratiti razinu glukoze u krvi kako biste bili sigurni da ostaju unutar zdravog raspona.